
Prošlo je neko vreme od mog povratka iz Rumunije, a ja nikako da sednem i saberem sve utiske u novi putopis za blog. Iako sam na putu bila samo 2 dana, maršruta je bila veoma živopisna i nisam bila sigurna kako da sve to sažmem. Baš iz tog razloga, moj mali putopis iz Transilvanije će biti podeljen u 2 dela, a pred vama je 1. u kome vam pišem o poseti zamku Hunedoara, zanimljivom selu Castelul de Lut Valea Zanelor i simpatičnom gradu Sibinju.
Veza između mađarskog kralja, Sibinjanin Janka i Transilvanije
Ovaj mini putopis započinjem kratkom lekcijom iz istorije, tačnije – istorije porodice Korvin. Zašto je ona zanimljiva? Za njihovu prošlost počela sam da se zanimam od kad sam posetila Vajdahunjadi zamak u Budimpešti.
Naime, dvorac u Transilvaniji koji sam obišla bio je u vlasništvu porodice Korvin, koja je poznata po tome što je i dala kralja Mađarske – Matije Korvina. Osim toga, manje je poznata po tome što je njoj pripadao i jedan lik poznat iz naših narodnih pesama – Sibinjanin Janko, odnosno Janez Korvin.
Opširnije o tome pisala sam na Facebook-u:
Korvinski zamak
Ako očekujete zastrašujuću, impozantnu građevinu, to ćete i dobiti. Dvorac smo posetili po divnom septembarskom vremenu, ali to nije pomoglo da se otmem pomalo jezivom utisku koji je ovaj zamak na mene ostavio.
Ovde ne pričamo o uređenom zamku sa svilom i kadifom, sa bogato urađenim ukrasima i kič arhitektonskim stilom. Ne, ovde je reč o utvrđenom mestu za život nekadašnjih plemića, sa raznim aspektima obezbeđenja od spoljašnjih upada.
Hunjadi, odnosno Korvinski zamak nalazi se u mestu Hunedoara, na oko 170km od Temišvara. Izgrađen je u gotskom stilu od strane familije Anžujaca na mestu nekadašnjeg rimskog kampa. Zamak je imao funkciju tvrđavo do sredine XIV veka kada je postao rezidencija transilvanijskog plemića Korvina. (Izvor: romaniatourism.com)
Zamak Hunedoara Pogled iz Sale viteza Pogled na Korvinski zamak u Rumuniji Janoš Hunjadi
Za ovaj zamak vezuju se mnoge mračne priče, kao ona da je ovde Sibinjanin Janko držao Vlada Cepeša (poznatijeg kao Drakula) u zarobljeništvu, ili poznata legenda o bunaru. Naime, priča se da je Janko (Janez) terao neke zarobljenike da kopaju bunar, uz obećanje da će ih na kraju tog posla osloboditi. U međuvremenu, Janez je umro a njegova žena, umesto da ispuni obećanje, okončala je život zarobljenika u istom tom bunaru.
Iako moram priznati da sam se malo razočarala pri poseti ovom zamku, preporučujem da ga posetite. Uzrok mog razočaranja može biti nedostatak vremena za detaljniji obilazak. Ipak, prošla sam kroz veliki broj prostorija, a najviše mi se svidela svečana sala – “Sala viteza”, koja me je podsetila na sve moguće crtane filmove gde se prikazuju velike gozbe u dvorcima.
Zvanični sajt Korvinskog zamka
Castelul de Lut Valea Zanelor
Čim uđete na teritoriju ovog seoceta, shvatićete zašto ono ubira sve simpatije posetilaca. U prevodu, naziv ovog mesta znači “Zamak od gline u dolini vila”, asocirajući na njegov način izgradnje – insistiranje na prirodnim građevinskim materijalima.
Ovo selo je zapravo nastalo veštački – jedan bračni par je napustio svoj život u Bukureštu, i zajedno sa svojim sinom se preselio ovde. Oni su u saradnji sa jednim arhitektom specijalizovanim za prirodne građevinske materijale osmislili ovaj projekat, i sada rade na njegovoj finalizaciji.
Castelul de Lut Valea Zanelor Pogled iz jedne od koliba Zamak od gline
U vezi sa tim – ovi objekti nisu sasvim završeni i za sada ne primaju goste na nočenje. U narednom periodu se očekuje puštanje u rad svih objekata, izgradnja igrališta za decu i restorana. Mislim da ovo zanimljivo selo ima dosta potencijala za razvoj u turističkom smislu, i baš bih volela da ga posetim za par godina da vidim kako projekat napreduje.
Zvanični sajt Castelul de Lut Valea Zanelor
Sibinj – grad sa dušom
Ne mogu da kažem da je ovo najveći, najzanimljiviji niti najlepši grad koji sam posetila. Ipak, svidelo mi se ono što sam videla. Sibinj je nekako ušuškan i simpatičan, a bio je i cvetan kada sam ga ja posetila.
Sibinj je centar istoimenog okruga, u južnom delu Transilvanije. Poznat je kao univerzitetski grad, a iznad njega se uzdižu Karpati (Fagaraško gorje). Prema istorijskim podacima, ova teritorija je bila naseljena još u praistoriji, a kasnije je bilo u sklopu Rimskog carstva kao deo njegove provincije Dakije (Izvor: Wikipedia + agencijski turistički vodič).
Most laži u Sibinju Ulica Nikolaja Balčeskua I krovovi imaju oči Zanimljiva arhitektura Sibinja Smeštaj Hotel Gallant Sibinj Primenjena umetnost Septembar u Sibinju Zgrada saveta
Ovaj grad je poznat i pod nemačkim nazivom Hermanstad, jer je njegova istorija vezana za nemačku zajednicu. Veliki broj Sasa rudara je stigao da bi radio u rudnicima zlata, pa su oni uticali i na razvoj grada. Otuda i njihova brojna obeležja, kao što su škole i crkve.
Najzanimljivije u vezi sa ovim gradom za mene su bile njegove zidine i kule. Nekada je Sibinj bio opasan sa 3 kruga zidina. Videla sam ostatke jednog od ta 3, sa očuvanim tornjevima: grnčarskim, oružarskim i drvodeljinim. Nekada je na mestu današnje opere stajao i “debeli toranj”. Prema pričama, Turci nikada nisu uspeli da osvoje ovaj grad. Izgleda da je odbrana bila efektna.
Sibinj ima bogato istorijsko nasleđe Ostaci zidina u Sibinju Odnos veličina – kula u Sibinju
Besarabija je Rumunija
Hodajući kroz Sibinj nisam mogla da ne zapazim specifične nalepnice po gradu. Reč je o parolama “Besarabija je Rumunija”, koje se odnose na istorijsku oblast Besarabiju koja je danas podeljena između Rumunije, Moldavije i Ukrajine. Moldavija je nekada potpadala pod sastav Rumunije, pa čak je i službeni jezik bio rumunski, Međutim, zbog eksternih uticaja i ostalih razloga ona je proglašena kao nezavisna država. Osetno je uplitanje Rusije, zbog čega su Rumuni (čini se) i dalje kivni, ali da se ne bavimo sada teorijama zavere.

Nadam se da ste uživali u 1. delu moje septembarske avanture iz Rumunije. Drugi deo će biti sa više adrenalina, ali da vam ne otkrivam sve sada. Što se tiče same Rumunije, još od moje prve posete ovoj zemlji kada sam posetila Temišvar, moje interesovanje i ljubav prema ovoj zemlji i njenoj istoriji ne jenjava. Planiram još mnogo poseta ovom našem susedu, a napravila sam i čitavu listu mesta koje planiram da posetim.
Da li ste vi bili u Transilvaniji, ili u Rumuniji generalno? Kako vam se svidela ova zemlja? Pišite mi u komentaru!
Volite putovanja? Pročitajte i ove tekstove:
- Kako da uštedite za putovanja
- Ovo nije običan putopis iz Beča
- Rezervacija smeštaja preko Booking.com – moje iskustvo
- Smederevo: Prestonica na Dunavu i dom sladoled-rolnica
- Pakovanje bez muke: Vikend putovanje
Tekst koji mi je pomogao da se upoznam šta ću videti u Sibinju i Hunedoara zamku: Vodič kroz Sibiu, Rumunija – šta posjetiti?
Svideo vam tekst? Podelite ga sa prijateljima na društvenim mrežama ili pošaljite nekome kome mislite da će se svideti. Više ovakvih tekstova možete očekivati u ako se prijavite na moj Newsletter, šaljem ih direktno na vaš imejl. Hvala na čitanju!

Divno Kristina, baš sam se uželela tvojih putopisa.
Author
Hvala lepo Tanja! Malo sam se ulenjila, a materijala je bilo pa se trudim da nadoknadim. Uskoro i drugi deo! 🙂
Divan putopis. 🙂
Author
Hvala lepo Ana, drago mi je da ti se svideo!
Prije nekoliko godina sam i sam organizovao slično putovanje gdje sam kombinovao Hunjadi dvorac i Sibiu. Prošao sam kroz mnoga mjesta, ali Transilvanija mi je posebno ostala u srcu i stalno bih joj se iznova vraćao. Želim ponovo posjetiti Brašov i Peleš, obići tvrđavu u Rašnovu, razgledati utvrđene crkve, posebno onu u Biertanu, te svratiti opet u Hunedoaru i Sibiu. 🙂
Author
Transilvanija mi je divna zbog svoje istorijske pozadine, nekako mi je i mistična. Peleš mi izgleda prelepo na fotografijama, a svakako je i Brašov u planu. Za sada se još uvek oslanjam na aranžmane agencija, a oni nisu mnogo naklonjeni Transilvaniji. Sve u svemu, Rumunija ima mnogo tajni koje planiram da otkrijem 🙂