Smederevo: Prestonica na Dunavu i dom sladoled-rolnica

Smederevo Prestonica na Dunavu i dom sladoled-rolnica © According to Kristina

Pre nekoliko meseci palo mi je na pamet da možda nisu baš sve turističke atrakcije u drugim državama, imamo valjda i mi neke. Vodeći se tom logikom, završila sam u Smederevu. Zašto baš tamo, i šta sve ovaj grad nudi čitajte u nastavku.

Zašto Smederevo

Imajući u vidu moje interesovanje za tvrđave, počela sam da se raspitujem koja su to mesta u našoj zemlji gde mogu videti neku tvrđavu. Izbor se za zatim suzio na mesta bliže Beogradu, zbog mog apsolutnog nedostatka vremena za putovanja ove godine.

Nakon vožnje autobusom od sat i 15 minuta stigli smo i krenuli u obilazak. Znala sam tačno šta hoću da obiđem osim tvrđave, jer sam pre toga sve istražila na internetu. Ruta je bila sledeća:

  • Karađorđev dud,
  • muzej,
  • crkva Svetog Georgija,
  • zgrada Okružnog suda,
  • zgrada starog Opštinskog doma,
  • Smederevska tvrđava.

Plan sam u potpunosti ispunila, sa sve sladoled-rolnicama i espressom između. Uostalom, sve ću vam reći u tekstu.

Kratka istorijska i kulturna pozadina Smedereva

Smederevo se pod tim nazivom prvi put spominje 1019. godine, u Povelji vizantijskog cara Vasilija II, a o njemu govori i knez Lazar u svojoj Povelji iz 1381. godine. Na značaju dobija početkom XV veka, kada je njime vladao despot Đurađ Branković. Za vreme njegove vladavine Smederevo postaje poslednja prestonica srpske srednjevekovne države i gradi se tvrđava, a ovaj grad postaje kulturni, privredni i crkveni centar.

Smederevo kasnije pada pod tursku vlast, ali zadržava svoj regionalni značaj kao sedište sandžakata. Krajem XVII veka, za vreme austro-turskih ratova, naizmenično je bilo pod vlašću obe strane. U obnovljenoj srpskoj državi ima veoma značajnu ulogu, a najviše kao sedište Praviteljstvujuščeg sovjeta serbskog (organ vlasti u ustaničkoj Srbiji, osnovan u vreme Prvog srpskog ustanka) od 1805-1807. godine. (Izvor: Zvanični sajt grada Smedereva)

Šta obići u Smederevu

Mogu da se pohvalim da sam obišla sve što sam planirala, a što sam i nabrojala na listi u nekom od odeljaka iznad. Ukoliko me pratite na Instagramu mogli ste da ispratite priče sa ovog izleta, a i dalje su dostupne u okviru istaknutih priča sa naslovom “Život” na mom Instagram profilu. Krenimo sada polako kroz Smederevo.

Crkva Svetog Georgija, sladoled rolnice, muzej u Smederevu, šetnja pored Dunava © According to Kristina
Crkva Svetog Georgija, sladoled rolnice, muzej u Smederevu, šetnja pored Dunava

Karađorđev dud je naizgled jedno olindrano drvo u sred grada. Zapravo, ono to i zaista jeste, ali ono što ga čini zanimljivim je što je kod njega navodno Karađorđe primio ključeve grada od turske vlasti nakon oslobođenja grada. Opasno drvo, zar ne? 🙂

Muzeju sam se posebno radovala jer sam želela saznam nešto više o istoriji grada. Kada sam ga posetila bile su aktivne 2 postavke: izložba profesionalnih fotografija iz celog sveta i stalna postavka o istoriji Smedereva. Tu sam se zadržala neko vreme, pa mi je za tu posetu bilo potrebno oko 20 minuta. Ulaz je koštao 130 RSD.

Za crkvu (hram) Svetog Georgija mogu da kažem da je jedna od najlepših koju sam videla, možda čak i najlepša. Izgrađena je u periodu od 1850-1854. po ugledu na manastir Manasija. Materijal je beli mermer, a tvorac projekta je češki arhitekta Jan Nevole, koji je projektovao i Kapetan Mišino zdanje (današnja zgrada rektorata Beogradskog Univerziteta).

Zgrada Okružnog suda i Zgrada starog opštinskog doma me nisu nešto oduševile, iako spadaju u zaštićene spomenike kulture. Obe se, zajedno sa hramom Svetog Georgija, nalaze na centralnom gradskom trgu i ne možete ih promašiti.

Karađorđev dud, zgrada starog Opštinskog doma, zgrada Okružnog suda © According to Kristina
Karađorđev dud, zgrada starog Opštinskog doma, zgrada Okružnog suda

Sam trg je trougaonog oblika i smešten je na mestu nekadašnje velike pijace. On je glavno mesto okupljanja, i od njega se proteže ulica Kralja Petra I gde se nalaze svi dobri kafići. Mi smo na kraju završili u baru “Starinski” na kafi.

Dok smo sedeli primetili smo jednu neobičnu pojavu: u poslastičarnicu preko puta su ljudi konstantno ulazili, što nas je poprilično zaintrigiralo, pa smo i mi hteli da vidimo kakav oni to sladoled imaju. Ispostavilo se da je reč o sladoled-rolnicama, koje i možete videti na jednoj od fotografija iznad.

Pre “glavne stvari“ rešili smo da se odmorimo i malo uživamo pored reke. Bilo je, začudo, poprilično pusto osim nekih kranova i barži što su totalno kvarile pogled na reku ali šta sad. Ipak sam uhvatila par trenutaka da se malo opustim dok ne krenem dalje u istraživanje

Smederevska tvrđava

S obzirom na to da je ona bila glavni uzrok posete Smederevu, tvrđava zaslužuje poseban deo u ovom tekstu. Smeštena na ušću 2 reke, ovo utvrđenje predstavlja simbol nekadašnje despotovine, njenih vladara, ali i važnih prekretnica u istoriji Srbije.

Njenu gradnju je započeo despot Đurađ Branković u XV veku, na ušću Jezave u Dunav, na krajnjem severu (tadašnje) zemlje. Sastoji se iz Malog i Velikog grada, koji su građeni tako da mogu da spreče svaki napad.

Mali grad je izgrađen za 2 godine (1428-1430.), imao je 6 kula i tu je bio smešten čitav dvor despota Đurađa, kuhinja, biblioteka, prostorije za stražu i sala za prijeme. Veliki grad sa 19 kula izgrađen je do 1439. godine na prostoru od 10,5 ha i bio je namenjen smeštaju stanovništva. Ova ceo grad (Mali + Veliki) je izgrađen tako da zatvara granicu prema Dunavu (Ugarskoj) i čine ga 2 nepravilna trougla sa zidovima visine 10, a debljine 4m. Zidine su građene pre svega za odbranu hladnim oružjem.

Smederevska tvrđava - Veliki grad © According to Kristina
Smederevska tvrđava – Veliki grad

Kada je bila pod vlašću Osmanlija, tvrđavi je dodato još 4 artiljerijske kule 1480. godine. Nakon toga nije na njoj ništa prepravljano, sve do prestanka njene upotrebe u vojne svrhe u 2. polovini XIX veka kada je predata knezu Mihailu Obrenoviću. (Izvor za celu istoriju tvrđave: Prospekt TO Smederevo koji se dobija na ulazu u tvrđavu)

Danas tvrđava predstavlja turističku atrakciju i mesto održavanja kulturnih i zabavnih događaja. Mislim prvenstvo na Veliki grad, ali i Mali grad ume da bude domaćin takvih zbivanja, za koje je potrebna manja površina. Inače, da li znate da se možete venčati na tvrđavi? Saznajte kako: Venčajte se u Smederevu.

Na mene je ova građevina ipak ostavila jači utisak od nekih pukih zidina. Nisam neki ljubitelj ni poznavalac istorije ali na ovakvim mestima se nekako se oseti duh prošlih vremena: bitaka vođenih na zidinama, života u Malom gradu, promena vlasti nad gradom. Da ovi zidovi mogu da pričaju, sigurna sam da priča bila teška, ali interesantna. Napomena: ulaz u Mali grad se plaća 120 RSD.

Moram priznati da me jako raduje što se iole radilo na očuvanju ovog mesta, iako je od poslednje restauracije prošlo preko deceniju. Postoji uočljiva razlika između delova na kojem su izvođeni radovi, i onog koji je “prepušten sam sebi”. Ostaje samo da se nadamo da će se to nekad odraditi. Tužno je što su neke tvrđave ili slični lokaliteti u Srbiji propale ili u procesu propadanja baš zbog izuzetka rekonstruktivnih radova.

Pogled na reku - Smederevska tvrđava - Mali grad © According to Kristina
Pogled na reku – Smederevska tvrđava – Mali grad

Kada smo već kod toga, ne mogu a da se ne osvrnem na Žrnov – stari grad koji je postojao na Avali, a koji je srušen 1934. godine, što smatram velikom greškom i gubitkom za domaće kulturno i istorijsko nasleđe.

Ovaj izlet je za mene bio važan u smislu da sam bolje upoznala jedan deo istorije svoje zemlje, kao i da sam shvatila da ima još mesta za obilazak i ovde. Bila sam super srećna što sam videla još jednu tvrđavu i drago mi je što sam posetila ovaj grad po jako lepom vremenu.

Ovim sam “otkačila” jedan grad sa moje liste šta posetiti u Srbiji. Trenutni prioriteti su:

  • Niš (ima tvrđavu je l’te),
  • Subotica (moram da vidim svu tu secesiju),
  • Bač (ostaci tvrđave),
  • Novi Sad (tvrđava? Pa da, ali inače ne poznajem ovaj grad, bila sam svega par puta i to u centru, iako sam Vojvođanka).

Imate li vi neku preporuku šta još posetiti u Srbiji? Šta vi mislite o promociji turističkih potencijala Srbije, da li se to dobro radi? Napišite mi u komentaru.

Korisni linkovi:

Volite putovanja? Pročitajte i ove tekstove:

Svideo vam se tekst? Podelite ga sa vašim prijateljima na društvenim mrežama ili pošaljite nekome kome mislite da će biti od koristi. Želite još ovakvih tekstova? Prijavite se na moj Newsletter i ja ću vam periodično slati tekstove sa bloga direktno na vaš imejl. Srećan put!

Kristina Vuković
Follow:
Kristina Vuković
Kristina Vuković

Volim da putujem i da čitam knjige. Nekad i previše. Apsolventkinja Ekonomskog fakulteta u Beogradu, digitalni marketar po zanimanju. Dobrodošli na moj mali blog.

Find me on: Web | Twitter/X | Instagram | Facebook

Share:

3 Comments

  1. 26/08/2018 / 08:28

    Lep tekst i fotografije. Pretpostavljam da si išla u sopstvenom aranžmanu, možda je bolje obići sa vodičem i čuti još neke zanimljive informacije. Što se tiče ostalih tvrđava, bili smo u Baču, zanimljivo je zaista da se vidi, ali ne savetujem da to bude nedelja, jer ništa okolo ne radi. Opet, bolje ako je organizovana tura gde ćeš dobiti što više informacija. U Subotici sam bila više puta, grad je zaista lep, mirno mesto gde može da se prošeta, posete znamenitosti, popije kafa….a blizu je i Palić. Ako dolaziš u Novi Sad, najbolje da kreneš od Sremskih Karlovaca, onda svrati na Petrovaradin i završi obilaskom grada. Često se na samoj tvrđavi organizuju zanimljive posete s vodičima i vredi reći da je to mesto koje živi cele godine, a ne samo za vreme Exita. Isto važi i za grad jer je u periodu lepog vremena svakog dana sve više turista iz celog sveta.

    • 26/08/2018 / 12:21

      Hvala Olja! Sigurna sam da je bolje sa vodičem, ali nekako što sam starija sve manje sam ljubitelj tih organizovanih tura, naročito što je sve moguće naći na interentu a i bila sam u muzjeu gde je navedeno dosta istorijskih činjenica kod eksponata.

      Pretpostavila sam da u Baču u okolini nema ničega, bukvalno ima samo to da se vidi, pa će taj obilazak sačekati dok ne budem našla način kako da se tamo transportujem. Na Paliću sam bila, i imam lepa sećanja, ali sve to valja osvežiti. Exit mi nije nešto zanimljiv, pa verujem da je baš sve lepše i ovako, dok ne traje festival. Hvala na komentaru i preporukama!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Close Me
Looking for Something?
Search:
Post Categories: